Rang-ljestvica prosječnog IQ-a po državama (2026.)
Nijedna država ne odgovara ovim filtrima.
Geografska klasifikacija M49 UN-a:
Statistički odjel Ujedinjenih naroda.
Česta pitanja (FAQ)
Natrag na rang-ljestvicu država ili interaktivnu kartu.
Koliki je svjetski prosjek IQ-a?
Testovi IQ-a standardizirani su tako da ukupni prosjek iznosi 100, uz standardnu devijaciju 15. U ovom izvješću svjetski prosjek ponderiran brojem stanovnika iznosi 100.
Koje države imaju najviši prosječni IQ?
Južna Koreja (106,97), Kina (106,48) i Japan (106,30) imaju najviše prosječne rezultate IQ-a među državama obuhvaćenima ovim izvješćem.
Istraživanja su povezala više prosječne rezultate IQ-a s boljim zdravljem, prehranom i obrazovnim mogućnostima.
Koje države imaju najniži prosječni IQ?
Somalija (83,84), Istočni Timor (86,70) i Ruanda (86,90) imaju najniže prosječne rezultate IQ-a među državama obuhvaćenima ovim izvješćem.
Istraživanja su povezala niže prosječne rezultate IQ-a s većim opterećenjem zaraznim bolestima, nesigurnom opskrbom hranom i ograničenim obrazovnim mogućnostima.
Zašto je prosjek većine država ispod 100?
Kratki odgovor: ponderiranje i (ne)reprezentativnost uzorka.
Kina je 2025. sama činila oko
17.02%
svjetskog stanovništva te je u ovom izvješću ostvarila visok prosječni rezultat (106.48). Zbog svoje veličine, Kina značajno utječe na prosjeke ponderirane prema stanovništvu te može „uravnotežiti” brojne države koje su ispod 100.
Ako države ponderirate prema broju stanovnika i njihovim prosječnim rezultatima, globalni prosjek i dalje iznosi 100.
Zašto se prosječni rezultati IQ-a razlikuju među državama?
Razlike među državama mogu odražavati različite čimbenike. U literaturi se često raspravlja, među ostalim, o sljedećim utjecajima:
-
Zdravstveni teret (uključujući izloženost zaraznim bolestima):
Studija iz 2010. pokazala je da države s većim opterećenjem zaraznim bolestima često postižu niže rezultate na kognitivnim testovima, moguće zbog učinaka na razvoj i školovanje.
Afrika je među regijama koje su najviše pogođene zaraznim bolestima.
-
Prehrana i sigurnost opskrbe hranom:
Studija iz 2024. upućuje na to da djeca sa zdravijim prehrambenim obrascima imaju tendenciju postići više rezultate na mjerama IQ-a. Stoga države sa zdravijom prehranom (i manjom nesigurnošću u opskrbi hranom) mogu pokazivati više prosječne rezultate.
-
Mogućnosti učenja i kognitivna stimulacija:
Studija iz 2022. izvijestila je da redovito igranje šaha može poboljšati rezultate djece u mjerenjima povezanima s IQ-om.
Klasična studija iz 1962. utvrdila je da su dvojezična djeca na pojedinim testovima inteligencije postizala bolje rezultate od jednojezične djece. Općenitije, kognitivno poticajne aktivnosti koje se u nekoj kulturi redovito prakticiraju mogu biti povezane s boljom izvedbom u zadacima rezoniranja.
-
Genetika (utjecaj unutar populacije):
Studija blizanaca iz 2013. navodi da se procjene nasljednosti IQ-a često kreću u rasponu od 50% do 80%, ovisno o dobi i populaciji.
(Važno: nasljednost opisuje varijacije unutar populacije u određenim uvjetima; sama po sebi ne objašnjava razlike među državama.)
Općenito, države s jačim zdravstvenim sustavima, boljom prehranom te širim pristupom kvalitetnom obrazovanju i kognitivno obogaćujućim okruženjima imaju tendenciju postići više rezultate na testovima temeljenima na rezoniranju.
Neka istraživanja također bilježe dugoročno povećanje uspješnosti na testovima tijekom vremena (često nazivano
Flynnovim efektom). Studija iz 2014.
zabilježila je porast od približno 2,31 IQ boda po desetljeću.
Unatoč tome, IQ testovi standardizirani su tako da se raspodjela centrira oko prosjeka 100. Algoritam bodovanja na International IQ Testu može se s vremenom ažurirati kako bi se prosjek održao blizu 100 uz standardnu devijaciju 15.
Koja je službena mrežna stranica International IQ Testa?
international-iq-test.com izvorna je mrežna stranica „International IQ Test” i aktivna je od 2018.
Povijest stranice možete provjeriti putem Wayback Machinea (archive.org).
Ovaj je IQ test riješilo više od 16 milijuna ljudi, a kalibriran je primjenom standardnih psihometrijskih metoda.
Koliko se često ažurira rang-ljestvica po državama?
Rang-ljestvica se ažurira jednom godišnje, 1. siječnja, na temelju rezultata iz prethodne kalendarske godine.
Koliko je pouzdana ova rang-ljestvica?
Svi rezultati u ovoj rang-ljestvici potječu od osoba koje su riješile
International IQ Test na ovoj mrežnoj stranici
između 1. siječnja 2025. i 31. prosinca 2025.
Test je nadahnut formatom Ravenovih progresivnih matrica, neverbalnom mjerom rezoniranja osmišljenom tako da bude manje kulturalno pristrana od testova koji se snažno oslanjaju na jezik.
Test je u ovom izvješću tijekom tri uzastopne godine postizao prosjek 100 i standardnu devijaciju 15, a u ovom izvješću je tijekom dviju uzastopnih godina izračunata interna g-saturacija od 0,943.
U rang-ljestvici po državama, 84.8% država ostalo je unutar 2 boda u odnosu na svoj prosjek iz prethodne godine.
Jesu li svi rezultati testa uključeni u rang-ljestvicu?
Ne. Pri izradi godišnjih rang-ljestvica primjenjujemo postupak provjere kojim se uklanjaju vjerojatni ponovni pokušaji, sumnjivi botovi te odgovori označeni kao sumnjivi (na temelju internih kriterija).
Signali mogu uključivati obrasce IP adresa i prikazana imena, uz naprednije interne metode otkrivanja sumnjivih pokušaja, čak i kada se upotrebljavaju različite IP adrese ili prikazana imena.
Isti se kriteriji provjere primjenjuju na sve države, bez iznimke.
Zašto neke manje države imaju više ispitanika od većih država?
Broj sudionika razlikuje se iz više razloga, među ostalim:
- Lokalni interes za IQ testove i povezane trendove (uključujući medijsku pozornost ili događaje koji povećavaju posjećenost u pojedinim regijama).
- Način na koji tražilice rangiraju i prikazuju ovu stranicu prema državi i jeziku.
Zbog toga se broj osoba koje rješavaju test može znatno razlikovati među državama i iz godine u godinu.
Zašto je potrebno najmanje 100 sudionika da bi država bila uvrštena na rang-ljestvicu?
Uz pretpostavku neovisnog slučajnog uzorkovanja iz normalne distribucije sa standardnom devijacijom 15, 100 sudionika daje teorijski 95-postotni interval pouzdanosti od približno ±3 boda IQ-a.
Rezultati iz godine u godinu pružaju dodatne dokaze o pouzdanosti: 76.47 % rangiranih država s manje od 1.000 sudionika i usporedivim podacima iz prethodne godine zabilježilo je promjenu manju od 2 boda IQ-a.
Ograničenja ove rang-ljestvice
Ključna ograničenja uključuju:
- Pristranost pri odabiru sudionika: Osobe koje odluče pristupiti internetskom testu inteligencije mogu se po svojim obilježjima razlikovati od opće populacije. Takav dobrovoljan odabir sudjelovanja može utjecati na zabilježene prosjeke po državama. Svi sudionici rješavaju isti test, što pruža zajedničku osnovu za usporedbu. Međutim, učinci pristranosti pri odabiru mogu se razlikovati među državama. Prikazane prosjeke stoga treba tumačiti kao prosjeke sudionika te biti oprezan pri njihovu poopćavanju na cjelokupno stanovništvo pojedinih država. Između 2024. i 2025. godine 84.8 % država s usporedivim rezultatima zabilježilo je malu promjenu prosječnog rezultata (manje od 2 boda IQ-a). To opažanje upućuje na stabilnost prosjeka u tom razdoblju, ali samo po sebi ne jamči odsutnost pristranosti ni reprezentativnost uzoraka.
- Pristranost zbog pristupa internetu: Svi su sudionici imali pristup internetu. Procjenjuje se da je 2025. pristup internetu imalo oko 74% svjetskog stanovništva, pa obuhvat nije univerzalan.
- Što test mjeri: Matrice Ravenova tipa usmjerene su na neverbalno rezoniranje i prepoznavanje obrazaca — ne obuhvaćaju svako područje inteligencije.
- Ograničenja online testiranja: Svaki online IQ test treba shvatiti informativno, a ne dijagnostički.