Rang-lista prosečnog IQ-a po državama (2026)
Nijedna država ne odgovara ovim filterima.
Geografska klasifikacija M49 UN:
Statistički odsek Ujedinjenih nacija.
Česta pitanja (FAQ)
Nazad na rang-listu država ili na interaktivnu mapu.
Koliki je prosečan IQ u svetu?
IQ testovi se standardizuju tako da ukupan prosek bude 100, uz standardnu devijaciju 15. U ovom izveštaju svetski prosek ponderisan brojem stanovnika iznosi 100.
Koje države imaju najviši prosečan IQ?
Južna Koreja (106,97), Kina (106,48) i Japan (106,30) imaju najviše prosečne IQ rezultate među državama obuhvaćenim ovim izveštajem.
Istraživanja su povezala više prosečne IQ rezultate sa boljim zdravljem, ishranom i obrazovnim mogućnostima.
Koje države imaju najniži prosečan IQ?
Somalija (83,84), Istočni Timor (86,70) i Ruanda (86,90) imaju najniže prosečne IQ rezultate među državama obuhvaćenim ovim izveštajem.
Istraživanja su povezala niže prosečne IQ rezultate sa većim opterećenjem zaraznim bolestima, nesigurnošću u snabdevanju hranom i ograničenim obrazovnim mogućnostima.
Zašto je prosečan rezultat u većini država ispod 100?
Kratak odgovor: ponderisanje i reprezentativnost.
U 2025. godini, Kina je sama činila oko
17.02%
svetske populacije i u ovom izveštaju imala visok prosečan rezultat (106.48). Zbog svoje veličine, Kina značajno utiče na proseke ponderisane populacijom i može da neutralizuje uticaj mnogih država čiji je prosek ispod 100.
Ako države ponderišete prema populaciji i njihovim prosečnim rezultatima, globalni prosek i dalje ispada 100.
Zašto se prosečni IQ rezultati razlikuju među državama?
Razlike među državama mogu odražavati mnogobrojne činioce. Istraživači često razmatraju uticaje kao što su:
-
Zdravstveno opterećenje (uključujući izloženost zaraznim bolestima):
Studija iz 2010. godine pokazala je da države sa većim opterećenjem zaraznim bolestima često postižu niže rezultate na kognitivnim testovima, verovatno kroz uticaje na razvoj i školovanje.
Afrika je među regionima najviše pogođenim zaraznim bolestima.
-
Ishrana i prehrambena sigurnost:
Studija iz 2024. godine sugeriše da deca sa zdravijim obrascima ishrane u proseku postižu više rezultate na merama IQ-a. Shodno tome, države sa zdravijim načinom ishrane (i manjom nesigurnošću u pogledu hrane) mogu pokazivati viši prosečan rezultat.
-
Mogućnosti učenja i kognitivna stimulacija:
Studija iz 2022. godine izvestila je da redovno igranje šaha može poboljšati dečje rezultate na merama povezanim sa IQ-om.
Klasična studija iz 1962. godine pokazala je da su bilingvalna deca na pojedinim testovima inteligencije postizala bolje rezultate od monolingvalne dece. Šire posmatrano, kognitivno podsticajne aktivnosti koje se redovno praktikuju u okviru jedne kulture mogu biti povezane sa boljim rezultatima u rezonovanju.
-
Genetika (uticaji unutar populacije):
Studija blizanaca iz 2013. godine navodi da se procene heritabilnosti IQ-a često kreću u rasponu od 50% do 80%, u zavisnosti od uzrasta i populacije.
(Važno: heritabilnost opisuje varijacije unutar jedne populacije pod određenim uslovima — sama po sebi ne objašnjava razlike između država.)
Uopšteno, države sa snažnijim zdravstvenim sistemima, boljom ishranom i širim pristupom kvalitetnom obrazovanju i kognitivno obogaćujućim okruženjima obično postižu više rezultate na testovima zasnovanim na rezonovanju.
Neka istraživanja takođe ukazuju na dugoročni rast testovnih postignuća kroz vreme (tzv.
Flinov efekat). Jedna
studija iz 2014. godine
zabeležila je porast od oko 2,31 IQ poen po deceniji.
Ipak, IQ testovi su standardizovani tako da je raspodela centrirana oko proseka 100. Algoritam bodovanja International IQ Test-a može se vremenom ažurirati kako bi prosek ostao blizu 100, uz standardnu devijaciju od 15.
Koji je zvanični sajt International IQ Test-a?
international-iq-test.com je originalni sajt “International IQ Test” i aktivan je od 2018. godine.
Istoriju sajta možete proveriti preko servisa Wayback Machine (archive.org).
Ovaj IQ test je uradilo više od 16 miliona ljudi i kalibrisan je primenom standardnih psihometrijskih metoda.
Koliko često se ažurira rang-lista država?
Rang-lista se ažurira jednom godišnje, 1. januara, na osnovu rezultata iz prethodne kalendarske godine.
Koliko je pouzdana ova rang-lista?
Svi rezultati u ovoj rang-listi potiču od ljudi koji su uradili
International IQ Test na ovom sajtu
u periodu od 1. januara 2025. do 31. decembra 2025. godine.
Test je inspirisan formatom Ravenovih progresivnih matrica, neverbalnom merom rezonovanja osmišljenom da bude kulturno pravednija od testova koji se u velikoj meri oslanjaju na jezik.
Test je tokom tri uzastopne godine u ovom izveštaju davao prosek 100 i standardnu devijaciju 15, a u ovom izveštaju je tokom dve uzastopne godine prijavljena interna g-zasićenost od 0,943.
U rang-listi država, 84.8% država ostalo je u okviru 2 poena u odnosu na svoj prosek iz prethodne godine.
Da li su svi rezultati testa uključeni u rang-listu?
Ne. Prilikom izrade godišnjih rang-lista koristimo postupak filtriranja kako bismo uklonili verovatne ponovljene pokušaje, sumnjive botove i odgovore označene kao sumnjivi (na osnovu internih kriterijuma).
Signali mogu obuhvatati obrasce IP adresa i prikazana imena, uz naprednije interne metode za otkrivanje sumnjivih pokušaja, čak i kada se koriste različite IP adrese ili prikazana imena.
Isti kriterijumi filtriranja primenjuju se na svaku državu, bez izuzetka.
Zašto neke male države imaju više učesnika nego veće države?
Učešće varira iz više razloga, uključujući:
- Lokalno interesovanje za IQ testove i srodne trendove (uključujući medijsku pažnju ili događaje koji povećavaju posetu u određenim regionima).
- Način na koji pretraživači rangiraju i prikazuju ovaj sajt po državama i jezicima.
Zbog toga broj ispitanika može značajno da varira među državama i iz godine u godinu.
Zašto je potrebno najmanje 100 učesnika da bi država bila uvrštena na rang-listu?
Pod pretpostavkom nezavisnog slučajnog uzorkovanja iz normalne raspodele sa standardnom devijacijom 15, 100 učesnika daje teorijski interval poverenja od 95% od približno ±3 IQ poena.
Rezultati iz godine u godinu pružaju dodatne dokaze o pouzdanosti: 76.47% rangiranih država sa manje od 1.000 učesnika i uporedivim podacima iz prethodne godine zabeležilo je promenu manju od 2 IQ poena.
Ograničenja ove rang-liste
Ključna ograničenja uključuju:
- Pristrasnost pri izboru učesnika: Ljudi koji odluče da urade onlajn IQ test mogu se po svojim karakteristikama razlikovati od opšte populacije. Takav dobrovoljan izbor učešća može uticati na uočene proseke po državama. Svi učesnici rade isti test, što pruža zajedničku osnovu za poređenje. Ipak, efekti pristrasnosti pri izboru mogu se razlikovati od države do države. Zato prikazane proseke treba tumačiti kao proseke učesnika i biti oprezan kada se oni uopštavaju na celokupno stanovništvo pojedinih država. Između 2024. i 2025. godine, 84.8% država sa uporedivim rezultatima zabeležilo je malu promenu prosečnog rezultata (manje od 2 IQ poena). Ovo zapažanje ukazuje na stabilnost proseka u tom periodu, ali samo po sebi ne garantuje odsustvo pristrasnosti niti reprezentativnost uzoraka.
- Pristrasnost zbog pristupa internetu: Svi učesnici su imali pristup internetu. U 2025. godini procenjuje se da je oko 74% svetske populacije imalo pristup internetu, pa pokrivenost nije univerzalna.
- Šta test meri: Matrice Ravenovog tipa usmerene su na neverbalno rezonovanje i prepoznavanje obrazaca — ne obuhvataju sve domene inteligencije.
- Ograničenja onlajn testiranja: Svaki onlajn IQ test treba posmatrati informativno, a ne dijagnostički.